Magnezijum sa oznakom Mg je zemnoalkalni metal druge A grupe. Oksidacioni broj mu je uvek +2 i ima najnižu temperature topljenja u ovoj grupi. Da je ovo poseban element utvrdio je Josef Blek, a kao čist je dobijen 1808, godine. U zemljinoj kori je zastupljen sa 2,74%. U prirodi se nalazi vezan u vidu silikata, a najvažnija jedinjenja su mu magnezijum oksid i magnezijum hidroksid i njegove soli.

  1. Magnezijum oksid (MgO)  je beli prah koji se u prirodi  se javlja kao mineral periklaz.  Koristi se za pravljenje cementa, posuđa, u medicini kao lek za trovanje i kao sredstvo za zaštitu knjiga.
  2. Magnezijum hidroksid (Mg(OH)2) je neorgansko hemijsko jedinjenje poznato i kao magnezijumovo mleko. To je bela, čvrsta supstanca koja se rastvara u rastvorima amonijum-soli.

Odrastao čovek bi dnevno trebalo da unese između 300-400 mg magnezijuma. Iako ga ima u namirnicima koje ljudi koriste sve ga je manje zbog đubrenja hemijskim jedinjenjima koje sadrže kalijum. Namirnice koje sadrže magnezijum u odredjenim količinama su spanać, blitva, badem, semenke suncokreta, laneno seme, losos, tunjevina, pasulj, soja, banana, kupine,…

Namirnice najbogatije magnezijumom su (u 100 grama namirnica):

  • semenke bundeve 520 mg

  • kakao 420 mg

  • stabljika peršuna 291 mg

  • soja 250mg

  • orasi do 190mg

  • boranija 169 mg

  • jabuka sa korom 103 mg

namirnice bogate magnezijumom

Njegove legure sa bakrom su veoma izdržljive mehanički sa jednom od najmanjih gustina među legurama  i koriste se u avio industriji i u kosmičkoj industriji gde su legure titanijuma i aluminijuma teške. Magnezijum se još koristi za dobijanje metala iz njihovih oksida. Koristi se i za katodnu zaštitu metala od korozije.  Magnezijum se upotrebljava u industriji šećera za ekstrakciju šećera iz melase, a i kao bezopasna baza za neutralizaciju otpadnih voda. Primenjuje se i kao laksativ, kao dezodorans i izbeljivač odeće. Ulazi u sastav hlorofila, a joni magnezijuma igraju bitnu ulogu u održanju osmotskog pritiska u krvi i drugim tkivima kao i u prosleđivanju impulsa u nervnom sistemu.

Zašto je magnezijum bitan?

Magnezijum je jedan od šesnaest najbitnijih minerala u organizmu, tačnije četvrti je na listi, nalazi se u kostima, mekim tkivima, ćelijama i telesnim tečnostima. Čovek bi u svom organizmu trebalo da ima oko 28 grama magnezijuma jer on učestvuje u više od 300 različitih biohemijskih procesa, održava nerve, mišiće, odbrambene funkcije, reguliše ritam srca, utiče na čvrstinu kostiju, služi za aktivnost brojnih enzima u telu, transformiše ugljene hidrate, masti i protein u energiju.

Nedostatak magnezijuma u organizmu – simptomi

Nedostatak magnezijuma u organizmu može se manifestovati kao vrtoglavica, glavobolja, nesanica, noćno znojenje, opdanje kose i lomljenje noktiju, krvarenje zuba, problem sa srcem, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićimai slabost, usporenost, klonulost, uznemirenost i nervoza.

Kada nema dovoljno magnezijuma u organizmu nastaju mnogi metabolički poremećaji od kojih je najčešća šećerna bolest. Kao rešenje ovog problema preporučljivo je u ishranu uvesti zeleno lisnato povrće, bananu i orašaste plodove.

nedostatak magnezijuma

Kada vas muči konstantan umor, slaba koncentracija, razdražljivi ste, nervozni i pod stresom može se pretpostaviti da u organizmu nemate dovoljno magnezijuma pa morate konsultovati stručno lice da bi se to sa sigurnošću utvrdilo i da bi mogli pribeći određenim terapijama.

 

Zašto dolazi do nedostatka magnezijuma?

Kao što smo već rekli, njegov nedostatak u organizmu dovodi do metaboličkih poremećaja, a naročito pogoduje nastanku dijabetesa. Zbog toga u organizam moramo unositi dovoljno hrane bogate magnezijumom. Faktori koji utiču na nedostatak magnezijuma u organizmu mogu biti različiti, većina ljudi ga slabo apsorbuje, a njegove zalihe se lako izbacuju iz organizma putem urina.

Napici kao što su gazirana pića iscrpljuju reserve magnezijuma u organizmu već nekoliko sati posle upotrebe. Nekvalitetna ishrana i izgladnjivanje, velike količine mlečnih proizvoda, masna hrana i premalo belančevina, neuredan način života, uzrok su nedostatka magnezijuma i kod dece tokom njihovog razvoja.

Jedan od najozbiljnijih faktora za manjak magnezijuma u telu, kao i za mnoge druge zdravstvene problem je stres. Čovek mora tokom života da nauči da ga koliko je god to moguće, izbegava ili kanališe kako ne bi doveo svoj organizam u stanje bolesti. To je  prvi korak ka izlečenju od bilo koje bolesti koja ga snađe.

Pojedini lekovi takođe mogu biti uzročnik nedostatka magnezijuma u organizmu. Razni hormoni i analgetici, ali i štetne životne navike kao što su pušenje, alkohol, prevelike količine kafe i čajeva takođe prouzrokuju manjak magnezijuma u organizmu.

Značaj magnezijuma

Ljudi moraju da shvate da magnezijum igra veoma bitnu ulogu u zdravlju organizma i da njegov nedostatak može dovesti do velikih problema i zdravstvenih tegoba. Njegov nedostatak je uzrok hroničnog umora, bolova u mišićima, pada koncentracije, što sa sobom vuče i mnoge druge probleme. Ne možete ni pretpostaviti šta sve magnezijum rešava. Slabljenje sluha, srčana aritmija, depresija, stvaranje bubrežnih kamenaca takođe mogu biti posledica nedostatka ovog korisnog elementa. Takođe njegov nedostatak dovodi do pojačanog zgrušavanja krvi naročito kad su krvni sudovi već oštećeni.

Ovaj mineral je bolja opcija od korišćenja antidepresiva jer ne izaziva neželjena dejstva. Magnezijum će takođe pomoći vašim mišićima da se opuste jer njegov nedostatak može dovesti do grčeva u stopalima, listovima, rukama i čak na licu. Magnezijum sprečava povezivanje kalcijuma I oksalata koji stvaraju kamenčiće u bubrezima.

Kako najbolje nadoknaditi magnezijum

Postoji dva načina nadoknade magnezijuma u organizmu, ali preporučljivo je njegov nedostatak nadoknaditi prirodnim putem tj. konzumiranjem namirnica koje ga sadržee u većoj meri. Zeleno lisnato povrće je na prvom mestu i njega bi trebalo jesti kad god za to imate priliku. Spanać, blitva, kelj, ma koliko ih možda ne volite, najbolji su za povećanje količine magnezijuma u organizmu. Osim njih tu su i orašasti plodovi, badem, brazilski i indijski orah, semenke suncokreta, laneno seme. Neverovatno je, ali istinito da samo 70 grama semenki bundeve je dovoljno za dnevnu potrebu magnezijuma. Tu su još i skuša, losos, iverak, tunjevina, mahunarke, pasulj, sočiva, soja, banana, jagode, kupine, grejpfrut, smokve. Nalazimo ga još u mekinjama i klicama pa je integralno brašno uvek bolji izbor.

Osim prirodni namirnicama magnezijum možemo nadoknaditi i raznim preparatima i šumećim tabletama koji ga sadrže i predviđeni su da pomognu organizmu. Osobe koje uzimaju preparate sa dodatkom magnezijuma, lako ih podnose jer bioorganske soli magnezijuma ne nadražuju želudac, a u kombinaciji sa vitaminom B6 on prodire u svaku ćeliju i u njoj ostane. On ima sposobnost da prevede B6 iz neaktivne u aktivnu formu i zato ga održava u pravoj ravnoteži. Postoje i odredjene vode koje su bogate magnezijumom koje možete kupiti u prodavnicama.

magnezijum

Magnezijum u kombinaciji sa vitaminom B6 pomaže i kod problema u PMS-u, jer smanjuje njegove tegobe, menstrualni ciklus se lakše podnosi. Osim toga dobar je i za otklanjanje problema u menopauzi i poboljšava rad nervnog i srčanog sistema. Žene ga često koriste i veruju mu.

Ni povećan nivo magnezijuma nije dobar!

Povećan nivo magnezijuma može se manifestovati kod osoba koje imaju oštećenja bubrega jer zbog smanjene sposobnosti izlučivanja njegov nivo je veći. Znaci koji na to ukazuju su dijareja, žeđ, crvenilo, slabost organizma, mučnina, povraćanje.

Povećan unos magnezijuma može dovesti do deficit kalcijuma pa se morate posavetovati sa svojim doktorom ukoliko imate već neku terapiju određenim medikamentima.

Retki su slučajevi kad se magnezijum ne preporučuje, on je melem za naše telo i kad god možete konzumirajte ga u prirodnom obliku kroz hranu koja ga sadrži.

Save


Podeli ovaj tekst na: